IVO ANDRIC EX PONTO PDF

Prepisano iz svezaka na blog - Omiljeni Citati. Tvrda nemilosna zemlja. Kud sam ja sve lutao! Oholost me je nosila kao vjetar. Stradanje i grijeh se upotpunjuju kao kalup i njegov odljevak.

Author:Guzuru Dirr
Country:Jordan
Language:English (Spanish)
Genre:Business
Published (Last):17 June 2014
Pages:463
PDF File Size:13.89 Mb
ePub File Size:7.39 Mb
ISBN:288-8-21523-976-4
Downloads:39315
Price:Free* [*Free Regsitration Required]
Uploader:Tuzragore



Sagledane s plana autorova opusa, zakljuak su njegove prve stvaralake faze koja bi se mogla imenovati lirskom. Otpoela je prvim objavljenim tekstom Dugo se meu prosjeno upuenim vjerovalo da je Andri vrlo brzo prestao s pisanjem lirskih tekstova, ali on e i nakon Dijelove i prve i druge knjige objavljivao je i prije njihova integralna pojavljivanja na stranicama Knjievnog juga, knjievnog asopisa kojemu je bio jedan od urednika i jedan od najagilnijih knjievnih kritiara a koji je izlazio u Zagrebu tokom Tip lirska govora karakteristian za prvu stvaralaku fazu pronalazit e se i u njegovoj kasnijoj novelistici, pogotovo u periodu nakon pedesetih godina prolog stoljea kada objavljuje zbirku kraih proza Staze.

Predeli i na odreeni nain priziva iskustvo prvog stvaralakog perioda. Traenje dijaloga, ali sada s pozicije autorskog opusa, ponovno e se otvoriti posthumnim objavljivanjem Znakom pored puta petciklinom kompozicijom pripovjednih i lirskih zapisa, proznih fragmenata, meditativnih minijatura itd.

Obje knjige doekane su u knjievnoj kritici D. Prohaska, M. Jankovi, M. Crnjanski i dr. Opi ton i pristup odredit e u znaajnoj mjeri predgovor Ex Pontu Nike Bartulovia Razgovor s duom, ali i izvanknjievni, izvantekstni razlozi i motivi.

Od opeg miljenja razlikuju se procjene i ocjene A. To je za njega dovoljnim razlogom da knjigu naprosto odbije ne propitujui konzekvence svoga sagledavanja. Slino misli i Gustav Krklec. Milan V. Bogdanovi pak, sagledavajui ih iz konteksta stilistikog i kompozicijskog Ex Ponto i Nemiri su fragmentarizirane strukture i iako ne odrie odreene vrijednosti Ex Pontu i Nemirima, ipak istie da je za autora velika opasnost to se koncentrirao na kratke oblike, jer da bi inzistiranjem na takvu pisanju mogao stvaralaki vrlo brzo da se iscrpi i zauti.

Andri kao autor pak sam u odnosu na svoje rane tekstove bio je vrlo odreen; nikada nije dozvoljavao da se oni pretampavaju pa ak ni u sklopu Sabranih djela , IIV, , IX; , IXVI , izdanja na kojima je lino suraivao. Valja ipak spomenuti da je Ex Ponto vrlo brzo bio preveden na eki , a za autorova ivota i na talijanski i makedonski , da ne spominjemo izdanja pojedinanih pripovjednih zapisa u originalu ili u prijevodu. Koji su razlozi uvrivali autora u odluci da ne pretampava Ex Ponto i Nemire teko je pouzdano utvrditi, ali se knjievna kritika i interpretatori Andrieva opusa manje vie slau u miljenju da je zreli i afirmirani Andri smatrao da te prve dvije knjige nisu na razini onih njegovih ostvarenja po kojima je doivio ope uvaavanje i da ga ne mogu reprezentirati po mjeri te reputacije.

Markoviu, a u vezi s namjerom francuskog izdavaa da objavi ve dovreni prijevod Ex Ponta Isto e tom prilikom ponoviti, samo drugaije intonirano, i u pismu predsjedniku Slavistikog instituta u Parizu Andre Mazonu; Bilo bi moda predugako da vam nabrajam sve opte ili line razloge koji mi ne doputaju da odobrim prevod ove knjige, osobito kao reprezentativnog djela nae literature i mog knjievnog rada.

Da je Andri bio nesiguran u vrijednost svojih ranih lirskih tekstova pa ih zato nije ponovno objavljivao, neovisno o interesu italaca, kritika je dodatno argumentirala i injenicom to Andri nije dozvoljavao da se tampaju ni njegove pjesme koje je takoer pisao tokom cijela stvaralakog vijeka. Da te tekstove ipak nije otpisao za sva vremena kao porod od tmine, dokazuje njegova zaostavtina - u posebnoj fascikli uvao je sve svoje pjesnike tekstove, objavljene i neobjavljene, fascikli pod naslovom Svi moji stihovi i pesme u prozu.

Isto tako, prema tvrenju dugogodinje suradnice Vere Stoji, redigirao je i Ex Ponto i Nemire i svoju poeziju nezadovoljan brojnim pogrekama nastalim pri objavljivanju tekstova, moda s namjerom da za ivota ipak zanemareni dio svoga opusa jednom objavi.

Par mjeseci prije toga kao reprint izdanje objavljena je njegova lirika pod naslovom ta sanjam i ta mi se dogaa Budui e interpretatori Andrieva opusa nerazmjer u vrijednosti izmeu tekstova iz prve stvaralake faze i kasnijih tekstova, a time i vlastitu interpretacijsku nelagodu, razrjeavati ili izbjegavanjem ili ovlanim prelaskom preko njih ili eventualno upuivanjem na neke zapise i povezujui ih s kasnijim ostvarenjima: Ex Ponto i Nemiri odmjeravaju se o opeuvaenu i opepriznatu izuzetnu vrijednost autorovih pripovijedaka i romana Milo I.

Bandi, B. Milanovi, R. Minde, F. Grevi, P. Dadi, S. Leovac i brojni drugi te predstavljaju zavretak prve stvaralake faze u kojoj je autor iscrpio svoj lirskomeditativni govor.

Meutim, iz interpretativnog se obzora isputalo da je Andri iskustvo pisanja Andri je otpoeo svoju stvaralaku avanturu pjesmom u prozi i pjesmom u stihovima, u knjievnom periodu u kojem se poezija utekla, bar to se tie primarnog konteksta, visoko formaliziranim simbolistikim i impresionistikim poetikama, i kao takva bila zagovarana i podravana od vrhunskih knjievnoznanstvenih autoriteta.

Dovoljno je samo prisjetiti se Antologije novije srpske lirike MH, Zagreb, Bogdana Popovia i njezina predgovora u kojemu se dosljedno zastupa larpurlartistika poetika ideja. Mladi Andri, neovisno o dominirajuoj simbolistiko-impresionistikoj paradigmi razdoblja, organizira svoje pjesme ne pridravajui ih se U meni se buni istina i mrsko mi je to stiliziranje ivota due, ta ljubav za red i to nasilno traenje simetrinosti.

U: Hrvatska mlada lirika. Zagreb, te uvoenjem slika koje bi da konstituiraju izvan- jezinu zbilju do razine anegdotalne ispovjednosti. U ovom kontekstu od interesa je spomenuti da Andri tokom Dok je na planu razdoblja moderne njegov slobodni stih prepoznat kao obeavajui pjesniki glas, ve e u razdoblju bune ekspresionistike paradigme izgubiti na svojoj zaudnosti.

I objavljene i neobjavljene pjesme nastale u toku i neposredno nakon 1. Upravo u cjelini toga iskustva i u tom kontekstu treba sagledavati i prve dvije autorove knjige. Andri e u nekoliko navrata napominjati da je prisvojio lirskoispovjedni govor u duhu mlade knjievne generacije modernista pred 1.

U romanu Gospoica o toj e temi s pozicije autorskog ja rei: To je bio omiljen oblik pesnikog izraavanja u tom vremenu kad je sve previralo od smelih zamisli i nabujalih oseanja a niko nije imao vremena, znanja i strpljenja da im trai pravi i trajni izraz.

Podijeljena je u tri nenaslovljena poglavlja ciklusa : prvi ima 26, drugi 25, trei 88 zapisa fragmenta ; sa zavrnim Epilogom, dakle, zapisa.

Zapisi su meusobno odvojeni naglaenim bjelinama i jedino je posljednji Epilog naslovljen. Podijeljena su miljenja kritiara i interpretatora kada pokuavaju odrediti rodovsku i anrovsku pripadnost zapisa. Za Crnjanskog su to prije svega pjesme, ali i lirski zapisi. Milan Bogdanovi govori o lirizmu tekstova koji su pisani prozom, tj. Nikola Miloevi govori o knjizi stihova i o pesnikoj prozi, a D. Za Franju Grevia to su lirske proze, a za Radovana Vukovia pjesme u prozi i dnevniki zapisi.

Aleksandar Petrov smatra takoer da se radi o pjesmama u prozi i lirskoj prozi. Sumarno: pojmovi pjesma u prozi za prve dvije Andrieve knjige i termin pjesnika lirska proza najei su oblici. Fragmentarna kompozicija teksta i poneke osobine pojedinih zapisa navodila je kritiku da govori o tome kako je Ex Ponto niz prikrivenih dnevnikih zapisa i da se njihovim pukim adiranjem oblikovao svojevrstan hibridni proznolirski tekst.

Drugo miljenje zastupa stav da je to zbirka pjesama u prozi i lirske, odnosno lirskorefleksivne proze i da autor nije imao nikakvu namjeru da formira veu jezinu strukturu, nego bi se ona konstituirala tek na razini intencionalnog uitavanja elemenata prozne strukture. Da je to modificirani dnevnik moe se govoriti samo uvjetno, jer se karakteristike dnevnike strukture raspruju na razini cjelokupnog djela, tj.

Konano, i takav dnevnik obrazuje svojevrsnu priu, jer tematizira motivacijski sklop zapisivake akcije kojom se iskazuje sagledavanje organiziranog iskustva. Broj fragmenata s formalnim oznakama dnevnika nedovoljan je da uvrsti predodbu o ExPontu kao dnevniku. Niti autobiografski aspekti, a kritiku su takoer navodili da uoavajui elemente dnevnike strukture prenaglase njihovu prisutnost, nisu dovoljni da taj sud uine uvjerljivim i prihvatljivim.

Autor komponira knjigu na taj nain to e ogranien, zadat mogunostima vezivanja manjih narativnih cjelina naglaene oblikovne dovrenosti ipak rasporediti seriju signala kojima nedvosmisleno upuuje na zahtjev da se zbirka prihvati kao cjelovit i konzistentan tekst pri emu je njegovo vezivanje slobodnoasocijativno i ne podlijee tradicionalnim jasnim kompozicijskim pravilima vezivanja, odnosno razvijanja teksta prepoznatljivo razvijanje fabulacijskog niza na primjer.

Upravo aktiviranjem tih transtekstualnih veza i silnica meu zapisima formira se svojevrsni sistem oznaivanja nosioca prie. Autor rauna s tim i zato komponira svoj tekst kao to ga komponira.

Strategija konstituiranja vee lirskoprozne strukture ogleda se u svjesno rasporeenim elementima narativnosti u pojedinim zapisima: 1.

Vrlo snaan znak kojim se osnauje sagledavanje Ex Ponta kao pripovjedne strukture je i postupno formiranje lirskomeditativnog i ispovjednog ja zapisa kao svijesti u razvoju, sazrijevanju, samonalaenju vremenu doivljajno-kontemplativna obrauna sa sobom , one svijesti to u vremenu obuhvaenom zapisima sazrijeva, zastupa brojne, esto neusklaene i diferencirane spoznaje kojima postupno dolazi do bez upitnih stavova i beskompromisnih odluka, pa bi Epilog predstavljao kraj lirskomeditativne prie o tome sazrijevanju.

U tom bi se smislu formirala tri tematskomotivska bloka: a krivnja, b spoznavanje krivnje ili potraga za autentinom subjektivnou i c konano pomiren i pronaen ja.

Milivoj Solar povezuje Ex Ponto sa strukturom baroknog plaa, ali smatra da je u ovom sluaju izmijenjana barokna topika i dat moderan znaenjski potencijal.

U centru se lirskorefleksivne i ispovjedne akcije nalazi ekstatini i stigmatizirani, ali i mesijanski oznaeni Ja koji veoma frekventno koristi kransku leksiku, metaforiku i simboliku: bluditi, iskuavati, moliti, trpjeti, uskrsnuli, izbaviti, prezirati, prezreti, opratati, prokleti itd. O, Boe, nemilosrdni stvoritelju, koji me svijetlom svojim budi na muku dana, oprosti mi i budi milostiv meni koji, evo, hulim.

Svjetonazorni se obzor ja zapisa pokazuje kao teistiki ma koliko da je njegova vjera -vjera slobodne individue- osloboena bilo kakvog odnosa s konfesionalnim institucijama. Religioznost zna na mjestima prei u misticizam, pa i panteizam. I u tom kontekstu valja spomenuti da dualistiko sagledavanje, esto graeno na binarnim opozicijama, odnosno antitezama dobro: zlo, pravda: nepravda, mo: nemo, tijelo: dua, bol: radost, strah: sigurnost, svjetlo: tama, dan: no, san: java itd.

Ipak, u tim zapisima pronalazit e se tragova S. Kierkegaarda, F. Nietzschea, R. Tagore i dr. Andri oblikuje poredbom, antitezom, kontrastom, paradoksom i oksimoronom, a sklonost tim figurama misli ima svoj izvor u htijenju da se oblikuje svijet protuslovlja i paradoksa, nemoi da se izie izvan svakom pojedincu zadatih i opevaeih okvira: ljudske sposobnosti su ograniene a sudbina neobjanjiva, pojedinac je sam u univerzumu i drutvu, tajna sebi i drugima, prisiljen da prihvati teret samoe i apsurdno trajanje te neminovnost smrti kao jedinu izvjesnost.

U tom smislu ja zapisa ne nastupa samo kao individualni ja nego i kao propovjednik Istine! Svi interpretatori Andrieva opusa slau se u tome da s objavljivanjem Nemira i Puta Alije erzeleza zavrava prva, tragalaka autorova faza, odnosno da je u Putu Alije erzeleza Andri konano pronaao svoj autentini stvaralaki glas.

Ipak treba napomenuti da ona dilema koja se postavljala interpretatorima: prve dvije knjige bivaju oznaene autorovim kasnijim djelima koja nisu upitna pa ta prva dobijaju na relevantnosti jer se u njima moe istraiti Andrieva borba kako s lirskog govora prei na prozni.

Naime, Nemiri su daleko lirinija, pjesnikija knjiga od Ex Ponta, knjiga daleko harmoninija to se tie koritenja jezika karakteristinog za funkcioniranje jezika u pjesnikim strukturama od one u pripovjednim, pa je opravdano zakljuivati kako je autor bio ispitivao i lirski govor i pripovjedni u periodu od Naravno, imajui u vidu kompoziciju Nemira kao knjige u kojoj se po ciklusima strogo dijele tekstovi na one koji bi bili pjesme u prozi Nemir od vijeka, Bregovi od onih koji bi bili pjesnika, lirska proza Nemir dana.

Radi se o svjesnom autorovom postupku kojim vrlo jasno i bezupitno razdvaja kompozicijske dijelove knjige htijui tako problematizirati odnos izmeu pjesme i proze i nastavljajui tako na ono to je otpoeo u Ex Pontu. Dakle, Andri od rana propituje odnos izmeu proze i poezije pokuavajui pronai svoj glas, oblik u kojem bi iskazao cjelinu iskustva, pronaao sinkretiku formu kojom bi objedinio tradiciju proznog i pjesnikoga govora.

Da u tom modelu nije uspio ostvariti vrednijega teksta ne umanjuje njegovu namjeru. Andriev lirski ja, krenuvi iz modernistike paradigme, pronalazio se u impresionistikoj, neosimbolistikoj i ekspresionistikoj organizaciji jezinog materijala i u naporu da iznae onu sinkretiku formu kojom bi objedinio osjeaj i refleksiju o njemu, kojom bi pomirio maksimalnu otvorenost znaenja rijei, sklopova rijei i slika s jedne te s druge da se rije i slika sintagmatski poveu u refleksiju o njima.

Tako je iz pjesme u prozi i pjesme u slobodnom stihu gotovo neizbjeno kliznuo u lirski i prozni zapis to e rezultirati Ex Pontom i Nemirima i ostati trajno obiljeje njegove poetike i u velikim proznim strukturama koje e biti komponirane bez vrste fabulacijske osnove i biti pogodne za slobodno uvoenje brojnih mikronarativnih cjelina u osnovnu pripovjednu liniju prie. Je li vam se dogodilo da vam uzmu sve a ta se ovjeku ne moe uzeti?

Raznoliki su i mnogi bolovi koji zadeavaju ljude na ovoj zemlji, gdje se ljepom duom dublje jeca, ali kog je jedan samo od ovih istinskih velikih bolova zadesio, brat je moj i prijatelj! Svima, irom cijelog svijeta, koji su stradali i stradaju radi due i njenih velikih i vjenih zahtjeva, posveujem ove stranice, koje sam neko pisao samo za sebe, a danas ih aljem svoj brai svojoj u bolu i nadi.

Neumoljivo krute i nepomine planine gledaju s oblana visa. Visoko ukoeno nebo. Tvrda nemilosna zemlja. Ne, nita se nee dogoditi! Ne, planine se nee soriti! Nebo e ostati gordo i hladno na visini! Izmie se daljina, gubi zvuk, boje mru u sivom: da se vidi i uje ropsko krvavo srce kako kuca.

U grmljavini i oblacima dolaze budua stoljea i gledaju moj sram. Pred oima pokoljenja lei moja dua naga i bespomona kao prelomljen ma.

HANS CHRISTOPH BINSWANGER PDF

Иво Андрић

Sagledane s plana autorova opusa, zakljuak su njegove prve stvaralake faze koja bi se mogla imenovati lirskom. Otpoela je prvim objavljenim tekstom Dugo se meu prosjeno upuenim vjerovalo da je Andri vrlo brzo prestao s pisanjem lirskih tekstova, ali on e i nakon Dijelove i prve i druge knjige objavljivao je i prije njihova integralna pojavljivanja na stranicama Knjievnog juga, knjievnog asopisa kojemu je bio jedan od urednika i jedan od najagilnijih knjievnih kritiara a koji je izlazio u Zagrebu tokom

LUDWIK GUMPLOWICZ SYSTEM SOCJOLOGII PDF

Ivo Andrić - Ex Ponto, Nemiri, Lirika

.

Related Articles